Muzej nauke i tehnologije i kineskom gradu Šenženu | Foto: Virgile Simon Bertrand
Svetski projekti

Muzej nauke i tehnologije u Šenženu: Nerđajući čelik sa INCO oksidacijom u arhitekturi studija Zahe Hadid

Kako je kontrolisana oksidacija nerđajućeg čelika formira trajnu, niskoodrživu fasadu novog muzeja koji potpisuje čuveni arhitektonski biro.

Prikazujući naučna dostignuća, revolucionarna istraživanja i buduće mogućnosti tehnologije, krajem prošle godine otvoreni Muzej nauke i tehnologije u Šenženu, nova kineska institucija za koju je zgradu projektovao britanski studio Zaha Hadid Architects, istražuje moć nauke i tehnološki napredak koji definiše našu budućnost.

Osmišljen kao vodeća destinacija u okviru Velike zalivske regije – najveće metropolitanske oblasti na svetu, sa gotovo 100 miliona stanovnika – muzej će sarađivati sa čuvenim tehnološkim kompanijama regiona, univerzitetima, školama i istraživačkim centrima kako bi podstakao inovacije i predstavio stalnu kreativnost koja Šenžen svrstava među globalne lidere u razvoju novih tehnologija.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Objekat je površine 128.276 m² | Foto: Virgile Simon Bertrand

Spoljašnje terase su produžeci unutrašnjih galerija koje okružuju veliki centralni atrijum, stvarajući tako značajan novi javni prostor za grad.

Dizajn objekta, koji se nalazi u blizini metro stanice Guangming, odgovara lokaciji tako što je njegov istočni deo oblikovan kao čvrsta, sferična masa okrenuta gradu i određuje jugoistočni ugao novog Naučnog parka.

Ka zapadu, zapremina zgrade se proteže i transformiše u dinamičan niz spoljašnjih terasa koje gledaju na park. Ove terase su produžeci unutrašnjih galerija koje okružuju veliki centralni atrijum, stvarajući tako značajan novi javni prostor za grad.

Spoljašnje terase gledaju na park  | Foto: Virgile Simon Bertrand

Izložbeni prostor na 35.000 kvadrata

Šenženski Muzej nauke i tehnologije obuhvata 35.000 m² stalnih i privremenih izložbenih prostora, zatim 6.000 kvadrata imerzivnih pozorišta i bioskopa, kao i 5.400 m² istraživačkih laboratorija, edukativnih prostora i inovacionog centra.

Osim toga, tu je i 34.000 kvadratnih metara sadržaja za posetioce, za skladišta, kao i za proizvodne i servisne radionice.

Proces projektovanja pratile su pasivne ekološke strategije | Foto: Virgile Simon Bertrand

Višestruke perspektive i materijalnost atrijuma stvaraju uzbudljivu polaznu tačku za put otkrivanja svakog posetioca.

Kako su objasnile britanske arhitekte, višestruke perspektive i materijalnost atrijuma stvaraju uzbudljivu polaznu tačku za put otkrivanja svakog posetioca.

Tako veliki zastakljeni zid okrenut ka parku briše granicu između enterijera i eksterijera, propuštajući prirodno svetlo i pejzaž u samo srce zgrade.

Veliki zastakljeni zid  briše granicu između enterijera i eksterijera | Foto: Virgile Simon Bertrand

Orijentacija zgrade optimizovana je tako da smanji pregrevanje centralnog atrijuma, a istovremeno zadrži panoramski pogled na park.

Vođen pasivnim ekološkim strategijama, proces projektovanja koristio je napredne kompjuterske simulacije za testiranje i usavršavanje oblika, prostora i omotača zgrade prema godišnjem sunčevom zračenju, temperaturi, vlažnosti, vetrovima, kvalitetu vazduha i drugim promenljivim uslovima suptropske klime Šenžena.

Orijentacija zgrade optimizovana je tako da smanji pregrevanje centralnog atrijuma, a istovremeno zadrži panoramski pogled na park.

Objekat određuje jugoistočni ugao novog Naučnog parka u Šenženu | Foto: Virgile Simon Bertrand

Terase na svakom nivou poboljšavaju energetsku efikasnost i stvaraju zaštićene spoljne prostore za odmor i razgledanje.

Dizajnirane da štite staklenu fasadu atrijuma od direktnog sunca, terase na svakom nivou poboljšavaju energetsku efikasnost i stvaraju zaštićene spoljne prostore za odmor i razgledanje.

Kako bi se ublažili uticaji izloženosti vremenskim uslovima i sunčevom zračenju, primenjen je sistem nerđajućih čeličnih panela koji formiraju ventilisani sloj između fasade i spoljne konstrukcije. Ovaj sistem se nastavlja preko krova, koji sadrži i fotonaponske panele za proizvodnju energije.

Terase štite staklenu fasadu atrijuma od direktnog sunca | Foto: Virgile Simon Bertrand

Regulacijom elektrolita i vremena oksidacije formiran je stabilan oksidni sloj koji obezbeđuje trajnu obojenost fasade bez primene boja ili dodatnih premaza.

Fasada Muzeja nauke i tehnologije u Šenženu izvedena je od nerđajućih čeličnih panela tretiranih elektrohemijskim postupkom kontrolisane oksidacije (INCO tehnologija).

Preciznom regulacijom elektrolita i vremena oksidacije formiran je stabilan oksidni sloj koji obezbeđuje trajnu obojenost materijala bez primene boja ili dodatnih premaza.

Dobijeni nanosloj deluje kao zaštitni mikrofilm koji povećava otpornost čelika na koroziju, UV zračenje i atmosferske uticaje, smanjuje potrebu za održavanjem i produžava životni vek fasade, što je naročito značajno u suptropskim klimatskim uslovima Šenžena.

Gradijent boje fasade prelazi od tamnoplave ka raznim nijansama sive, “prizivajući dinamiku nebeskih tela koja kruže u svemiru.” – kažu iz ZHA.

Detalj fasade muzeja | Foto: Virgile Simon Bertrand

Korišćeno preko 389.000 tona recikliranih materijala

Težeći najvišem rejtingu kineskog standarda za zelene zgrade, ovaj objekat od 128.276 m² kombinuje pasivne strategije sa pametnim upravljanjem visokoučinkovitim sistemima, čime se godišnja potrošnja energije smanjuje na 15,47 kWh/m², a emisije električne energije na oko 125,89 kgce/m² godišnje.

U izgradnji je korišćeno preko 389.000 tona recikliranih materijala, dok sistem upravljanja vodom uključuje recikliranje sive vode, kao i prikupljanje kišnice, smanjujući ukupnu potrošnju na procenjenih 14.906 kubnih metara godišnje.

Detalj iz enterijera muzeja | Foto: Virgile Simon Bertrand

Robotska tehnologija za višetačkastu obradu precizno je oblikovala zahtevne površine prema dizajnerskim specifikacijama.

Digitalni „blizanac“ projekta korišćen je za praćenje gradnje. Odnosno, BIM i 3D skeniranje osigurali su kontrolu tolerancija kompleksnih površina u milimetar.

Mreža ključnih tačaka omogućila je istovremenu verifikaciju svih radova u realnom vremenu, dok je robotska tehnologija za višetačkastu obradu precizno oblikovala zahtevne površine prema dizajnerskim specifikacijama.

Atrijum – noćni izgled | Foto: Virgile Simon Bertrand

Grafički prilozi

Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Izvor: ZHA
Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

1 komentar

  1. Милица Радосављевић

    Дивно је што уопште постојите али бих замолила да поведете рачуна о темема о којима пишете. Лепо је да си црногорске архитекте постигле успех у Словенији али мислим да је много важније рецимо какве све успехе је постигао професор архитекта Петар Арсић у Казахстану ,Русији и Азербејџану… И колико је почасти доживео тамо. Почасни члан њихових савеза ,члан Академије итд. И младим колегама који успешно пишу о архитектури поручујем да не почиње све од њих.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *